Ir al contenido principal

Narayij yojtane’, niqachup ri qatzij, nqamestaj ri tijomal.


Narayij yitane’,
narayij natz’apij ri qachi’,
richin man nqatzijoj ta ri poqonal,
narayij nimuqux ri qaxe’el,
narayij nqamestaj ri qach’alal xenojij rik’in k’ojlem,
xenojij pa ruwi’ ri qatinamit, po xekamisäx.

 

Ruma ri kach’ik, ruma ri kib’ix, ruma man xkiya’ ta ki’
narayij nqamestaj kan ri kina’oj, ri kisamaj, ri kirayib’äl,
narayij nqamestaj chi ri samaj xq’ajox ruma ri etzelal,
ri kamïk, ri jalajöj kina’oj, richin ri to’ïk ri qatinamit
po xekamisäx, xkitzeqeb’akan ri kijolom
pa ruq’a taq che’ pa taq k’ichelaj.

 

Po, ri kotz’okajtz’ik nch’ich’an pa ri ch’ab’äq,
keri' k’a taq jeb’ël na’oj, xkirayij xkikamisaj,
xewe’alan pe, xek’iyir pe pa ri k’ak’a taq ch’aronem,
pa ri kajk’wal, ri man xketamaj ta kan kiwäch,
ri achik’ richin ri samajixikil pa ruwi’ ri jun jeb’ël k'aslem,
ri samaj richin ri tijomal.

 

Ker’i k’a xaläx ri rayib’äl pa wanima
richin ri samaj pa ruwi’ ri nutinamit,
ri tijomal richin niqatoqi’, niqakol ri ruwach’ulew,
ri k’ichelaj, ri raqän taq ya’, ruma ri qach’alal,
ri ixim ri kinäq’ qapam.


¡Aaayy! Itzel wa re qachampomal re’
¡Itzel ri e rajk’wal ri champomal, ri nikirayij yojmestan!
¡Itzel wa re’, ri nkajo’ nikichup ri qatzij, ri qana’oj!
¡Itzel ri e rajk’wal ri champomal, nkajo’ nqamestaj kan ri qaxe’el!


¡Itzel rojonel re’!


¡Koj katäj qonojel, ti qayaka’ qi’ ruma ri qasamaj


ja ri’ ri tijomal, ri tijomal ri’ ja ri’ ri niqanataj,
richin majun b’ey chik yojqa pa kiq’a'
ri Itzel taq rajk’wal ri champomal! 



-Richin kinataxik ri winaqi'  ri xechoyox kik'aslem po xejotayin pe pa qak'u'x.

Comentarios